Porez na dodanu vrijednost (PDV) obračunava se i plaća po općoj stopi od 25 % te po sniženim stopama od 5 % i 13 %.

Sukladno odredbama članka 28. Zakona o porezu na dobit, porez na dobit plaća se na utvrđenu poreznu osnovicu po stopi od:

• 10 %, ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 1.000.000,00 € ili
• 18 %, ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi  veći od 1.000.000,00 €.

Porezne stope godišnjeg poreza na dohodak utvrđuju jedinice lokalne samouprave prema limitima propisanim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ br. 114/23). 

Konačnu tablicu propisanih stopa godišnjeg poreza na dohodak možete preuzeti o​vdj​e.​​​

Nižu stopu od 20% i višu stopu od 30% primjenjuju jedinice lokalne samouprave, čija predstavnička tijela nisu donijela u roku odluku kojom se propisuje visina poreznih stopa.​

- naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju

- naknade troškova noćenja na službenom putovanju

- naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim (i međumjesnim) javnim prijevozom

- dnevnicu za službeni put u tuzemstvu ili inozemstvu

- dnevnicu za rad na terenu u tuzemstvu ili inozemstvu

- naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe 2 kn/km

- pomorski dodatak

- naknadu za odvojeni život od obitelji

- otpremninu prilikom odlaska u mirovinu

- otpremninu zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema zakonu kojim se uređuje radni odnos

- otpremninu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti

- dar djetetu do navršene 15 godine

- dar djelatniku u naravi (dobrima)

- dar djelatniku u novcu na ime božićnice ili neke druge naknade

- novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.)

- jubilarnu nagradu djelatnicima temeljem staža

- potporu zbog invalidnosti radnika

- naknadu obitelji zbog smrti djelatnika

- naknadu djelatniku zbog smrti člana obitelji

- naknadu djelatniku na bolovanju dužem od 90 dana

- potporu zbog otklanjanja elementarnih nepogoda / katastrofa koje je proglasila Vlada RH

- dar za novorođeno dijete djelatnika

- stipendije i nagrade učenicima

- isplate učenicima i studentima posredstvom učeničkih i studentskih udruga

- naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima Ministarstva turizma

- troškove prehrane radnika (paušalom ili temeljem vjerodostojne dokumentacije)

- troškove smještaja radnika za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca do visine stvarnih izdataka

- naknade za troškove redovne skrbi djece radnika isplaćene na račun radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fizičkih osoba koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi do visine stvarnih izdataka

- osobni odbitak za članove obitelji koji nemaju vlastite prihode, a to mogu, osim djece i bračnog supružnika, biti i vlastiti roditelji ili roditelji bračnog supružnika

Naknada za odvojeni život isplaćuje se radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika.

Da bi poslodavac mogao radniku neoporezivo isplatiti naknadu za odvojeni život od obitelji, trebaju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti:

• da radnik radi (i boravi) u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice,
• da je mjesto rada radnika različito od njegova mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta,
• da radnik ima obitelj čiji su članovi prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i radnik.

Osobni odbitak poreznog obveznika jest neoporezivi dio dohotka. Osnovica osobnog odbitka iznosi 560,00​ eura. Mjesečni osnovni osobni odbitak se izračunava kao koeficijent 1,0 osnovice osobnog odbitka (1,0 x 560,00 euro = 560,00​ eura) .

Dnevnica za službeni put obračunava se kada se zaposlenik koji radi na jednom mjestu zbog potrebe poslovanja pošalje u drugo mjesto rada u kraćem razdoblju (npr. radi nekog sastanka, dogovora, nabave i sl.). Kada su poslovne aktivnosti poslodavca vezane uz rad na terenu, npr. u slučaju građevinske tvrtke, obračunava se dnevnica za rad na terenu. Ugovorom o radu kao mjesto rada navedi se teren, dakle nema stalnog mjesta rada. Kod određivanja dnevnice za rad na terenu nije bitno vrijeme provedeno na terenu. Dnevnica za službeno putovanje, dnevnica za rad na terenu i naknada za odvojeni život međusobno se isključuju.

Radno vrijeme radnika upućenog na službeni put utvrđuje se prema njegovu ugovorenom redovitom radnom danu, a ako bi na službenom putu efektivno radio duže od ugovorenog radnog vremena, radilo bi se o prekovremenom radu te bi on ostvario pravo na naknadu za stvarno odrađene prekovremene sate.
Ako su zaposleniku utvrđeni prekovremeni sati na službenom putu, poslodavac mu je za te sate dužan isplatiti povećanu plaću, neovisno o činjenici što je radnik primio dnevnicu. Poslodavac u evidenciju radnog vremena radnika upućenog na službeni put upisuje sate prema njegovu uobičajenom ugovorenom radnom danu, a u slučaju dužeg rada, unosi i dodatno odrađene sate.

Ukoliko pravna osoba odobrava kredit ili zajam fizičkoj osobi, propisana minimalna kamatna stopa iznosi 2 %. Kada bi se fizičkoj osobi odobrio zajam po stopi manjoj od 2 %, to bi se smatralo plaćom u naravi. U tom bi se slučaju na razliku u kamatama trebali obračunati doprinosi i porez na dohodak. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj 106/18).

Da, paušalni obrt može se otvoriti i uz radni odnos. Postupak otvaranja paušalnog obrta uz redovan radni odnos isti je kao i kod osnivanja obrta kada vlasnik nije u radnom odnosu. Bitno je napomenuti da se ne može tražiti i dobiti potpora za samozapošljavanje.

Paušalni se porez plaća tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja (31.3., 30.6., 30.9., 31.12.) u 5 razina, kao i kod redovnog paušalnog obrta, no postoji razlika u doprinosima.

Ukoliko je obrtnik zaposlen kod drugog poslodavca, porezna uprava donosi rješenje o visini doprinosa koje se temelji na ostvarenim primitcima u protekloj godini.

Osnovna razlika između promidžbe i reprezentacije jest da se troškovi promidžbe priznaju kao trošak u cjelini, dok se troškovi reprezentacije priznaju 50 % kao trošak, dok se drugih 50 % ne smatra priznatim troškom, što uvećava poreznu osnovicu poreza na dobit.

Reprezentaciju čine troškovi ugošćenja poslovnih partnera (hrana i piće, troškovi odmora, sporta, rekreacije i razonode, zakupa automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor). Reprezentaciju čine i pokloni poslovnim partnerima, ako se zbog prevelike vrijednosti ne mogu svrstati u neku drugu, povoljniju kategoriju. Kod reprezentacije nema se pravo na odbitak pretporeza po računima.

Troškovima promidžbe smatraju se darivanja poslovnih partnera, ako su istovremeno ispunjeni sljedeći zahtjevi:
- ako se daju proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika
- ako su ti proizvodi ili roba prilagođeni za promidžbene svrhe te ako dolaze s oznakom „nije za prodaju“ (napisana, nalijepljena ili na drugi način stavljena na proizvod)
- ako se proizvodi ili roba za promidžbene svrhe nalaze u manjim pakiranjima u kojima se uobičajeno ne prodaju, već služe za testiranje, kušanje i sl.
- ako pojedinačna vrijednost (trošak nabave ili proizvodnje) nije veća od 160,00 kn.

Ukoliko se proizvodi koji imaju znak tvrtke ili proizvoda daju za uporabu u prodajnom prostoru kupca, tada se mogu smatrati promidžbom i ako im je vrijednost veća od 160,00 kn.
Promidžbenim troškom može se smatrati i trošak koji nastaje kada se daju reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda ili drugog oblika reklame (čaše, pepeljare, stolnjaci, podmetači, olovke, rokovnici, upaljači, privjesci i slično).
Promidžbenim poklonima smije se darivati u razumnim količinama. Konkretno, ista osoba ne smije biti darivana češće od jednom tromjesečno. U suprotnom, trošak nabave dara smatrao bi se reprezentacijom.

Članom Hrvatske gospodarske komore postaje se automatski, osnivanjem trgovačkog društva i upisom u sudski registar. Sukladno Zakonu o Hrvatskoj gospodarskoj komori ovisno o gospodarskoj snazi, članovi Komore razvrstavaju se u tri skupine.  Razvrstavanje u skupine vrši se na osnovi podataka iz godišnjega financijskog izvješća prethodne godine. 

Članovi Komore iz prve skupine nemaju obvezu plaćanja članarine, ali mogu odlučiti da plaćaju članarinu dobrovoljno i to temeljem posebne Izjave, uz obvezu plaćanja članarine u razdoblju od najmanje 12 mjeseci od davanja Izjave do opoziva.

Članarina HGK se  sukladno važećem Naputku o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba – uplaćuje mjesečno, do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, na račun HR8510010051700052620 s pozivima na broj HR67 OIB.

Obveznici plaćanja članarine Hrvatskoj obrtničkoj komori su:

- obrtnici
- trgovci pojedinci i trgovačka društva koji su na temelju članka 60. stavka 2. Zakona o obrtu utvrđeni kao obvezni članovi Hrvatske obrtničke komore
- fizičke osobe, trgovačka društva i druge pravne osobe koje su se dobrovoljno učlanile u članstvo HOK-a na temelju čl. 60. stavaka 5. Zakona o obrtu i članka 3. Statuta HOK-a
- dragovoljni članovi Komore.

Članarina se plaća na dva načina:
1. u paušalnoj svoti
2. u postotku od dohotka, odnosno dobiti.
Kod plaćanja u paušalnoj svoti, doprinos HOK-u iznosi 18,00 kn mjesečno. Osim ovog doprinosa, plaća se i komorski doprinos udruženjima obrtnika i područnim obrtničkim komorama.

1. Datum i vrijeme izdavanja računa (uključujući sat i minutu)
2. Broj računa (npr. 06-1-1)

- na prvom mjestu broj računa (svake kalendarske godine prvi izdani račun počinje od broja 1)

- na drugom mjestu oznaka poslovnog prostora (ukoliko ima više poslovnih prostora, svaki od njih ima svoj broj)

- na trećem mjestu oznaka naplatnog uređaja (ukoliko ima više naplatnih uređaja, svaki od njih ima svoj broj)

3. Oznake izdavatelja računa (naziv, OIB, adresa, IBAN broj)
4. Oznake primatelja računa (naziv, OIB, adresa)
5. Datum izdavanja računa
6. Datum isporuke dobara ili usluge
7. Datum dospijeća računa
8. Popis i količina artikala s pripadajućom stopom PDV-a te ukupnim iznosom sa i bez PDV-a
9. Postotni prikaz rabata i iznos od kojeg se oduzima (ukoliko postoji)
10. Način plaćanja računa (gotovina, čekovi, kartice, transakcijski račun i ostalo)
11. Ukupni iznos računa sa i bez PDV-a (bez PDV-a napisati kao osnovicu)
12. Ukoliko izdavatelj računa nije u sustavu PDV-a, to treba i naznačiti, npr.: „Obveznik nije u sustavu PDV-a, PDV nije obračunat temeljem članka 90 Zakona o PDV-u“ ili “Oslobođeno PDV-a temeljem članka 90. Zakona o PDV-u“
13. JIR (jedinstveni identifikator računa) i ZKI (zaštitni kod izdavatelja) brojevi, ukoliko se radi o gotovinskom plaćanju
14. Podaci o trgovačkom društvu (naziv tvrtke, nadležan trgovački sud, IBAN, banka u kojoj je otvoren račun, iznos temeljnog kapitala te direktor)
15. Informacija o izdavatelju računa (pečat i potpis više nisu potrebni). Potrebno je samo ime osobe odgovorne za izdavanje računa.